KOGA JE JOŠ BRIGA ZA PORODIČNO STABLO?

/, original, Literature, Blesok no. 149/KOGA JE JOŠ BRIGA ZA PORODIČNO STABLO?

KOGA JE JOŠ BRIGA ZA PORODIČNO STABLO?

“Apropos obiteljskog stabla — tu žene baš i ne postoje, osim kao rodilje dječaka. To sam ti htjela pokazati, rekla je mama. Rodoslovlje prati obiteljsku mušku liniju od 17. stoljeća do onog trenutka kad se nekom promašenom mediteranskom ili dinarskom subjektu ne rode kćeri. Tako za nas ta knjiga završava s teta Tonkom i sa mnom kao reproduktivnom omaškom. Dakle, na tvom obiteljskom stablu tebe nema.” (131)

Stablo bugenvilije koje je posadio Marijolin otac uništavaju huligani, što se poklapa sa dolaskom novog doba u kojem živi najmlađa Mara, a koju nije briga za porodično stablo. Čini nam se da ovaj dio daje nadu za postojanje jedne drugačije sliku porodice od one koju su živjele Marije-pretkinje i da, u konačnici, efektno zaokružuje ovo putovanje u prošlost. Od Marija koje duboko zalaze u zabrane, uplakanih žena dignutih na pijedestale jer su rodile djecu za rov i raku, prababe koja je bila prva poslijeratna predsjednica opštine, a koja je pokopana u zajedničku grobnicu bez imena, njezine sestre  ̶  prve pjesnikinje u svome mjestu koja nije potpisana ni pod jednu svoju pjesmu, stigli smo do Marine prijateljice koja, povodom školske prezentacije na temu porodičnog stabla kaže: „A family tree? Who still cares about this stuff?“

Pri tome posljednji iskaz ne treba shvatiti kao odraz nepoštovanja već prkosa i zdravog otklona od negativnog uticaja dominantnog kulturnog ideala žene koji je podrazumijevao njeno negiranje u okviru rodoslova. A to je i ono što ovaj roman izdvaja od velikog broja književnih djela u kojima su autorice, u posljednjih nekoliko godina, tematizirale matrilinearnost i transgeneracijsko žensko iskustvo. „Ljeta s Marijom“ su feministički promišljen roman u kojem se kroz priču o ženama, djevojčicama, majkama, sestrama u Dalmaciji, reflektira odnos prema ženi kroz vrijeme na Balkanu i njihovim borbama za pripadanje u sredinama koje su određivale istorijske i društvene okolnosti, pokazujući važne pomake u pobjedi nad još uvijek prisutnom patrijarhalnom stegom.

Čitalačka publika koja prati književno djelo Olje Savičević Ivančević ovim će romanom još jednom ovjeriti izuzetnost njene poetike, a „Ljeta s Marijom“ će nesumnjivo zaintrigirati i sve druge koji za njima posegnu. Zaključno, romani koji problematiziraju transgeneracijsko žensko iskustvo nisu se pojavili juče, niti će prestati da se pišu, jedino su literarni pristupi temi i odnos prema jeziku ono što razlikuje dobru od osrednje i loše književnosti. Iako se u ovom slučaju intenzivira fokus na unutrašnjem svijetu junakinja, sve njihove priče valja posmatrati i na jednom univerzalnom i snažno feministički osviještenom nivou. Savičević Ivančević piše brižljivo i bez zadrške, i potvrđuje da je jedna od autorica koja svojim književnim stvaralaštvom pripada vrhu aktuelne hrvatske i regionalne književnosti.

AuthorIvana Golijanin
2023-03-17T04:57:08+00:00 March 12th, 2023|Categories: Reviews, original, Literature, Blesok no. 149|Comments Off on KOGA JE JOŠ BRIGA ZA PORODIČNO STABLO?